Vrste zaključaka

Postoje dvije vrste zaključaka koji se spominju u udžbeniku, a to su: neposredni i posredni zaključak, koji se dalje dijeli na silogizam, induktivni zaključak i varavi zaključak.  Neki od njih imaju nekoliko podvrsta. Pogledajmo shemu:

1. NEPOSREDNI ZAKLJUČAK

Kao što mu i samo ime kaže, on se donosi iz jedne premise (suda) i to bez posrednika (drugog suda). On izgleda ovako:


SUD 1        ---->   PREMISA
SUD 2        ---->   ZAGLAVAK

Neposrednih zaključaka ima pet vrsta, od kojih neki imaju još podvrsta i to su kao što se može vidjeti iz sheme: istovrijedni, neposredni zaključci prema opreci, neposredni prema obratu, prema protupostavu i prema modalnosti.

2. SILOGIZAM

Silogizam za razliku od neporednog zaključka ipak ima još (barem) jednu dodatnu premisu (sud) prije zaglavka. To izgleda ovako:


SUD 1        ---->   PREMISA
SUD 2        ---->   PREMISA
SUD 3        ---->   ZAGLAVAK

Silogizama imamo tri vrste i to su kategorični, hipotetični i disjunktivni. Od svih vrsta zaključaka, silogizmi će nam biti najvažniji te ću o njima reći nešto više u sljedećim člancima.


3. INDUKTIVNI ZAKLJUČAK

Induktivni je zaključak takav da se za razliku od silogizma, zaključuje tako da u zaglavku izvodimo više nego što u stvari mora slijediti iz premisa. Zbog toga induktivni zaključak nije točan u tolikoj mjeri kao silogizam. Štoviše, induktivni zaključak može biti jačine od malo vjerojatan do vrlo vjerojatan, a gotovo nikad neće biti nužan (vjerojatnost 100%), kao silogizam. Najčešće izgleda ovako:

SUD 1, 2, 3, 4, n,...            ---->   PREMISA
SUD n+1, n+2, n+3...        ---->   PREMISA
SUD  n+n                           ---->   ZAGLAVAK

Induktivnih zaključaka imamo dvije vrste, a to su poopćavajući i analogijski.

4. VARAVI ZAKLJUČCI

Kao što im i samo ime kaže, oni samo izgledaju točno, ali nas u stvari zavaravaju i netočni su.