Vrste zaključaka

Postoje dvije vrste zaključaka koji se spominju u udžbeniku, a to su: neposredni i posredni zaključak, koji se dalje dijeli na silogizam, induktivni zaključak i varavi zaključak.  Neki od njih imaju nekoliko podvrsta. Pogledajmo shemu:

1. NEPOSREDNI ZAKLJUČAK

Kao što mu i samo ime kaže, on se donosi iz jedne premise (suda) i to bez posrednika (drugog suda). On izgleda ovako:


SUD 1        ---->   PREMISA
SUD 2        ---->   ZAGLAVAK

Neposrednih zaključaka ima pet vrsta, od kojih neki imaju još podvrsta i to su kao što se može vidjeti iz sheme: istovrijedni, neposredni zaključci prema opreci, neposredni prema obratu, prema protupostavu i prema modalnosti.

2. SILOGIZAM

Silogizam za razliku od neporednog zaključka ipak ima još (barem) jednu dodatnu premisu (sud) prije zaglavka. To izgleda ovako:


SUD 1        ---->   PREMISA
SUD 2        ---->   PREMISA
SUD 3        ---->   ZAGLAVAK

Silogizama imamo tri vrste i to su kategorični, hipotetični i disjunktivni. Od svih vrsta zaključaka, silogizmi će nam biti najvažniji te ću o njima reći nešto više u sljedećim člancima.


3. INDUKTIVNI ZAKLJUČAK

Induktivni je zaključak takav da se za razliku od silogizma, zaključuje tako da u zaglavku izvodimo više nego što u stvari mora slijediti iz premisa. Zbog toga induktivni zaključak nije točan u tolikoj mjeri kao silogizam. Štoviše, induktivni zaključak može biti jačine od malo vjerojatan do vrlo vjerojatan, a gotovo nikad neće biti nužan (vjerojatnost 100%), kao silogizam. Najčešće izgleda ovako:

SUD 1, 2, 3, 4, n,...            ---->   PREMISA
SUD n+1, n+2, n+3...        ---->   PREMISA
SUD  n+n                           ---->   ZAGLAVAK

Induktivnih zaključaka imamo dvije vrste, a to su poopćavajući i analogijski.

4. VARAVI ZAKLJUČCI

Kao što im i samo ime kaže, oni samo izgledaju točno, ali nas u stvari zavaravaju i netočni su.

Zaključak

Polako, ali sigurno došli smo do zaključka. Što je to onda zaključak? Prema udžbeniku prof. Kovača, "zaključak je logički oblik pomoću kojega mislimo logički slijed jednog suda iz drugih, od njega različitih sudova". Što to zapravo znači? Prvo, ako pogledamo shemu iz jednog od prvih članaka:

Mogli bismo sudove nazvati putokazima koji nas dovode do nekih zaključaka. Naravno, sudovi nas mogu odvesti i do krivih zaključaka, kao što nas i putokazi mogu odvesti na krivo mjesto, ukoliko ih ne znamo čitati. Također, zaključci se sastoje od barem dva suda; onog (ili onih) iz kojeg/ih zaključujemo da je neki drugi sud istinit.

PREMISA I ZAGLAVAK

One sudove iz kojih zaključujemo zovemo premisama, dok onaj sud kojeg smo zaključili zovemo zaglavkom. Pogledajmo još jednu shemu zaključka:

O vrstama zaključaka bit će riječi u sljedećem članku.

Logički kvadrat

Što je logički kvadrat? Logički kvadrat je u stvari samo mentalna mapa koja nam olakšava pamćenje opreka među sudovima. Od sve četiri opreke, nama će u stvari najbitnije biti PROTUSLOVLJE (KONTRADIKCIJA), jer ćemo valjanost i zadovoljivost iskaza i zaključaka provjeravati upravo pomoću protuslovlja. Osim kontradikcije imamo još i SUPROTNOST, PODSUPROTNOST te PODREDNOST. Pogledajmo sliku:

 
Složeno u shemu kvadrata, on izgleda ovako:

U nastavku ću pobliže napisati nešto o svakoj opreci.

1. PROTUSLOVLJE

Što je to protuslovlje? Protuslovlje je odnos između dva suda i to takav odnos da nije moguće da oba budu istinita. Također, svaki od njih drugog niječe upravo onoliko koliko je dovoljno da taj ne bi vrijedio. U takvom odnosu su a - o te e - i sudovi.

Protuslovlje nekog suda dobiva se nijekanjem upravo tog suda. Primjerice, uzmemo li e-sud "Niti jedan trokut nema 360゜" i zaniječemo ga tako da kažemo "Nije tako da niti jedan trokut nema 360゜", tim smo nijekanjem u stvari dobili sud i, tj. "Neki trokut ima 360゜", jer su se dva nijeka, poput dva minusa poništila i dala potvrdni (nazovimo ga i pozitivni) sud. Isto vrijedi i za ostale, a, i , o sudove.

2. SUPROTNOST

Suprotni su samo a - e sudovi. Njihov odnos je takav da oba ne mogu biti istinita npr. "Svi ljudi su kralježnjaci" i "Niti jedan čovjek nije kralježnjak". Ako je ikoji istinit, onda to može biti samo jedan od tih sudova. U ovom slučaju prvi. Njihov odnos je također i takav da je moguće da su oba neistinita. Primjerice: "Niti jedan čovjek nije muškarac" i "Svi ljudi su muškarci". Očito je da niti jedan od njih nije istinit, jer imamo i ženskih, ali i muških ljudi. Važno je i napomenuti da jedan niječe drugog i više nego li je potrebno da onaj drugi bude nestinit.

3. PODSUPROTNOST

Podsuprotni sudovi se nalaze u takvom odnosu da oba mogu biti istinita, ali nikako ne mogu oba biti neistinita (obrnuto od suprotnosti). Npr. "Neki ljudi su žene" i "Neki ljudi nisu žene". Oba jesu istinita, jer neki ljudi jesu, a neki nisu žene, dok nije moguće da su oba neistinita, tj. da vrijede njihovi nijekovi "Svi ljudi su žene" i "Niti jedan čovjek nije žena". Svaki od njih niječe manje nego li je potrebno da onaj drugi bude neistinit.

4. PODREDNOST

Zašto podredni sudovi? Podredni su sudovi u takvom odnosu da imamo jedan nadređeni i jedan podređeni sud, pa otud i naziv. Oni su uvijek iste kvalitete, ali različite kvantitete. Tako imamo sudove a - i te e - o. Iz općih sudova prema podrednosti uvijek slijedi onaj posebni, dok iz posebnog ne slijedi nužno opći, ali je opći moguć, ako je poseban istinit. Ovdje niti jedan sud ne niječe onog drugog iz svojeg para.