Piramida i ljestvica pojmova

Niti jedan pojam nije sam po sebi viši ili niži, već se to određuje u odnosu ili RELATIVNO na neki drugi pojam. Pogledajte sliku:

Iz slike se može iščitati kako su pojmovi kao što su "trokut" i "četverokut" podređeni, odnosno SUBORDINIRANI pojmu "geometrijski lik". Ta dva pojma su također nadređeni ili SUPERORDINIRANI pojmovima "šiljastokutni", "pravokutni", "paralelogram", "trapez", "jednakostranični". Pojmovi "trokut" i "četverokut" su jedan u odnosu na drugog usporedni, odnosno KOORDINIRANI jer se nalaze u istoj ravnini.
 
Pogledajmo kako bi izgledalo kad bismo nacrtali rješenje 5. zadatka iz udžbenika pod odjeljkom vježbe I. U njemu treba poredati sljedeće pojmove prema veličini opsega: životinja, pas, škotski ovčar, sisavac, kralježnjak, domaća životinja, živo biće.
 
               

Iz slike možemo vidjeti i u kakvom su odnosu pojmovi koji se na njoj nalaze. Kako? Tako što znamo da se oni pojmovi koji su determiniraniji nalaze niže na ljestvici pojmova. Oni su dakle niži, dok se oni koji su apstraktniji nalaze više na ljestvici pojmova. Pogledajte:
  
                

Sadržaj i opseg pojma

Sadržaj pojma jest ukupnost obilježja koja čine pojam. Opseg pojma jest ukupnost svih predmeta na koje se pojam odnosi. -Te dvije definicije pišu u udžbeniku profesora Kovača. 
           
Te su dvije definicije prilično sažete pa ću ih u nastavku pokušati što bolje pojasniti. Pogledajte stoga sljedeću sliku: 
           
             

Iz slike se može vidjeti kako pojam "geometrijski lik" sadrži sva obilježja svih njemu podređenih pojmova. U opseg pojma "geometrijski lik" spadaju svi predmeti koji jesu geometrijski likovi, tako da kad netko kaže "geometrijski lik",  onda znamo da pod tim misli na sve predmete koje taj pojam obuhvaća, a to su svi predmeti koji imaju, najmanje tri kuta i stranice, a nisu trodimenzionalni.
           
Pogledajmo što će se dogoditi ako pojam "geometrijski lik" proširimo pojmom "trokut", odnosno ako mu  povećamo sadržaj: 
       
Primjećujemo kako se opseg pojma "geometrijski lik" najednom smanjio i postao ponešto precizniji ili bolje   rečeno, DETERMINIRANIJI. To se dogodilo zato jer smo iz njega izbacili sve druge geometrijske likove. Ovo nam također govori nešto i o odnosu opsega i sadržaja pojma, a to je da oni stoje u obrnuto  proporcionalnom odnosu. Također vrijedi i obrnuto; što više sadržaja iz pojma izbacimo, to će pojam imati veći opseg, odnosno biti će APSTRAKTNIJI. 
 
Pojmu možemo dodavati razna obilježja (proširivati mu sadržaj), sve dok ne dođemo do nekog točno  određenog pojedinačnog predmeta, kao što je primjerice pas Floki iz Trnskog čiji je vlasnik Marko Marković, ili mu možemo oduzimati ta ista obilježja (proširivati mu opseg) sve dok ne dođemo do općenitijeg pojma kao što je primjerice biće.
               
 

Pojam

Što je pojam?            
           
Pojam je opće obilježje. 
           
Ovo je definicija iz udžbenika prof. Srećka Kovača, no što ona uopće znači? Svaki predmet ima neka obilježja koja mu pripadaju i po kojima se razlikuje od drugih predmeta. U ovom smislu, predmet je sve o čemu se može govoriti (pa čak i stvari koje možda i ne postoje, kao što su vile, jednorozi i slično). Tako se primjerice, golub razlikuje se od pojma mačke po nekim obilježjima, kao što su: ptica, biljojed i tako dalje te zbog toga svaki od ta dva predmeta označavamo različitim pojmovima, a to su pojmovi "golub" i "mačka".
    
Mogli bismo reći kako na neki način "prišivamo" pojmove postojećim i nepostojećim predmetima.
           
Pogledajmo primjer:
              

Iz tog primjera vidimo kako neki pojmovi mogu imati neka zajednička obilježja. Neki pojmovi nemaju nikakvih zajedničkih obilježja. Jednako tako je važno naglasiti kako iako neki pojmovi mogu imati neka zajednička obilježja, oni su po svom ukupnom sadržaju ipak različiti. Također primjetite kako svako obilježje gore navedenih pojmova u stvari može i samo biti pojam. Tako i pojmovi "sisavac", "ptica" i ostali imaju svoja, zasebna obilježja.       
            
Vrlo je važno naglasiti kako se svaki pojam sastoji samo od nužnih (od njega neodvojivih) obilježja. Tako primjerice "dvije noge" ne bi mogle biti obilježje pojma "golub", jer je moguće da postoji golub koji je primjerice izgubio jednu nogu u napadu neke mačke, no bez obzira na to što je izgubio jednu nogu, nije zbog toga prestao biti golub.
 

Tradicionalna logika

Ovdje možeš saznati ponešto o sastavnicama tradicionalne logike, a to su ponajprije pojam, zatim sud te zaključak.
              
Oni se međusobno nalaze u sljedećem odnosu:     
              

              
Kao što slika prikazuje, pojam bismo mogli nazvati temeljnom građevnom jedinicomsvakog suda, a sud građevnom jedinicom zaključka. Kao nekakvu analogiju mogli bismo pojmove usporediti sa stanicom, koja je temeljna građevna jedinica svakog organa. Sudove bismo nadalje mogli usporediti s organima, a zaključke s organizmima.

Osim o pojmovima, sudovima i zaključcima, u ovom dijelu stranice biti će govora i o vennovim dijagramima, koji nam, među ostalim, pomažu pri tumačenju i čitanju zaključaka.

Zašto učimo logiku?

Mnogi od nas su si sigurno barem jednom u životu postavili to pitanje. Jednostavno rečeno, logika se uči zato da bismo shvatili "šablonu" pravilnog zaključivanja i naučili ju pravilno primjenjivati u svakodnevnim situacijama, pritom se nadajući da baratamo istinitim pojmovima. Neki će sigurno reći: "Pa ja već znam logički zaključivati. Znam da ako vani pada kiša, onda moram uzeti kišobran ili kabanicu ukoliko se ne želim smočiti." U redu, ali sa svim ovim pojmovima, njihovim uzrocima i njihovim posljedicama ste se tijekom svojeg života imali prilike susresti i više nego nekoliko puta. To znači kako smo ih iskustveno provjerili i iznova ih potvrđivali svaki put kad su se događali. No što mislite kako su primjerice biolozi došli do teorije evolucije? Oni evoluciju nikada nisu imali priliku ponoviti u laboratoriju, jer je ljudski životni vijek jednostavno prekratak da bi se nešto što traje milijunima godina moglo samo tako rekonstruirati u laboratoriju. Unatoč tome, to je nešto, što prema našim dosadašnjim saznanjima o činjenicama u prirodi i prirodnim zakonitostima koje smo spoznali, najbolje objašnjava postojanje i razvoj vrsta na Zemlji.
   
Također, što kad ćete čitati neke vijesti iz svijeta u novinama o nekim događajima kojima nikada niste osobno prisustvovali? Tada je jedino što ćete moći osloniti se na moć vlastitog rasuđivanja i vidjeti je li pod pretpostavkom da su sve činjenice koje ste čuli istinite i sam izvještaj istinit u cjelini. Kako? Nakon što prođemo sve lekcije trebalo bi vam biti mnogo jasnije.